Tuesday, February 20, 2018

KAKI, nova poetska kolekcija haiku kruga Hailstone (Grad)






Dimitar Anakiev
KAKI, nova poetska kolekcija haiku kruga Hailstone (Grad)
(džem sešn razmišljanja uz kolekciju Kaki)

Svaka zbirka poetskog kruga Grad iz Kjota – već dve sam imao prilike da čitam - izazove kod čitaoca kompleksan i celovit poetski utisak i pokrene bujicu misli. Pre svega reč je o zbirkama koje, iako su pisane na engleskom, umnogome prevazilaze lokalni i kontradiktorni koncept „Haiku engleskog jezika“ (ELH). Zatim, to su retke zbirke savremene haiku poezije u kojima poetsko nadilazi kulturno, iako kultura nikako nije zanemarena, pre suprotno – poklanja joj se velika pažnja. Sve to je razlog da pišem ove redove ne bi li preporučio praksu poetskog kruga Grad, kao važnu, originalnu i neobičnu poetsku pojavu, skladnu sa konceptom „međunarodnog haiku“, koga u protekle dve decenije pionirski razvija nekoliko pesnika i intelektualaca, među kojima je i autor ovih redova.
Na samom početku kratak osvrt: zašto je kolektivni rad u haiku potreban? Početak odgovora na ovo pitanje leži u saznanju da haiku, uslovno rečeno, kako kaže već njegovo ime, nije (samostalna) pesma – najkraća poetska forma sa statusom pesme je haka (5/7/7) – ima dva sloga više od haikua- koja uistinu nije u potpunosti zaživela kao što je waka/tanka (5/7/5/7/) koja ima dva stiha, odnosno 14 slogova više od haikua (1). Haiku je dakle više poetska fraza nego gotova pesma. Nedovršenost haikua, da bi se tačno odredilo njegovo značenje, slučaj koji vidimo u tanka poeziji, znači otvorenost haikua za različita značenja, je njegova značajana osobina. Ova osobina haikua, zajedno sa primitivnom metaforom (jukstapozicija), osnova su za kolektivni rad koji postaje neka vrsta „džemsešna“ na zadatu temu da bi se svi zajedno poigrali u prostoru koji otvara haiku. Na taj način zajednički se istražuje tema ali haiku pesma i dalje ostaje otvorena, tema nikad zaključena. U tome je diskretni šarm haiku.
Primitivnost metafore (jukstapozicija) ekvivalent je eliptičnoj otvorenosti haiku forme. Razlika u metafori čini ključnu razliku između klasičnog haiku, koji se oslanja isključivo na primitivnu metaforu, od koncepta „savremenog haikua“ (Gendai) koji metaforu gotovo redovno razvija u alegoriju. Zbog alegoričnosti njihovih haikua Gendaj pesnici uglavnom ne pišu haibune: zato što je alegorija vrsta metafore proširena u priču. To znači da je u Gendai Haiku priča već sažeto prisutna u samom haikuu. Zato pesnici klasičnog haikua posežu za prozom kao narativnom dopunom svojih haikua pišući haibune, dok su Gendai pesnici skloniji esejistici.
Nedovršenost haikua dakle otvara prostor za različite vrste dopuna: slikom (haiga), povezivanje stihova (renku), prozom (haibun) i kolektivni rad kojim se stvaraju haiku nizovi, neka vrsta tematskih stilskih vežbi. Svo ovo poetsko bogastvo prisutno je u radu međunarodnog haiku kruga Grad i zato su njihove zbirke prave poetske riznice koje nemaju para u haiku današnjice.

Zbirka Kaki poetskog kruga Grad sadrži više od 168 haikua koji su međusobno povezivani na različete načine: grupe od 14 do 16 pesnika nazvane „haiku sela“ udružena zato da bi stvorila „gnezda“ od 26 do 38 haikua; male grupe pesnika (6), sekvenca za dva pesnika o Karmini burani (41 strofa), i „Kalendar“, abecedna kolekcija pesama bazitana na „ključnim rečima“ koje su tražene isključivo među glagolima. Ovo me je potsetilo na diskusiju koju sam pre dvadesetak godina vodio sa japanskim pesnikom Ban'yom Nacuishijem, tvorcem koncepta „ključnih reči“. On je tri puta bio moj gost u Sloveniji i imali smo dosta vremena da diskutujemo ovaj koncept. Naime, uvideo sam kroz svoju praksu, da imenice nisu uvek „ključne reči“ u pesmi i hteo sam da rasčistim to sa tvorcem koncepta. Ban'ya je zastupao tezu da razne reči u pesmi mogu biti „ključne“, uključno sa pridevima, prilozima i glagolima, i da izbor zavisi od pesničkog akcenta. Ovo značajno saznanje koristili smo tokom pisanja „Mittsu No Sekai Renku“, prvog multikulturng, demokratskg i angažovanog renku, Dimitar Anakiev, Kim Goldberg iz Kanade/USA i indijski pesnik Manu Kant. Ovaj renku uvodi nova pravila i afirmiše u potpunosti koncept ključnih reči kao osnovu ulančanog pesništva napuštajući sezonske asocijace kao osnovnu renga/renku pesništva.(2) Verujemo da smo time otvorili vrata multikulturalizmu u haiku i renku.
Kolekcije pesama poetskog kruga Grad potvrđuju značaj „ključnih reči“ za međunarodni, multikulturni haiku. U dve pomenute zbirke vidi se kontinuitet upotrebe koncepta „ključnih reči“. U zbirci Nuklerana nesreća, ključne reči su osnovni koncept a u antologiji Kaki, zaključuju knjigu.
U poslednje dve decenije formirala su se dva suprotna koncepta: „Haiku engleskog jezika“ (ELH) kao monokulturan, ograničen i povremeno šovinistični koncept (3) i na drugoj strani multikulturni koncept „Međunarodnog haiku“ u koji sa velikim zadovoljstvom možemo svrstati vrlo poseban i sebi specifičan rad poetskog kruga Grad. Možda beznačajan detalj a meni se čini bitan: doktrinarno članovi pokreta ELH praktikuje pisanje haikua malim početnim slovom, kao da nisu pesme, već parčići stvarnosti. Članovi poetskog kruga Grad svesni su toga da pišu poeziju, zato pesme počinju velikim slovom. O kvalitetu poezije neka govore pesme same:

Osam godina
bez haikua-gde to
zapravo bejah?
---Amato

Gledam prvi put
sva ta lica u horu
puna ljubavi
---Tito

Mi posmatramo
jesen – usamljeni
majmun gleda nas.
---Hisashi Miyazaki

Vetar na vrhu-
hodam a kapuljača skliznu
sa moje ćele
---Branko Manojlović

Purpurna ruža-
prvo kupanje otkriva
devojčicu
---Yae Kitajima

Nasmejana je
stjuardesa: između
dojki nosi krst.
---David McCullough


FUSNOTE:

(1)Mutsuo Shukya, pogovor uz knjigu 55 tanki iz Boldera, Colorado, Dimitra Anakieva, SPONTANEOUS MIND, Kamesan Books, 2013, Create Space, Sacramento, US : https://www.amazon.com/Spontaneous-Mind-tanka-poems-Boulder/dp/1492136395
(2) http://kamesanhaikublog.blogspot.si/2018/02/cracked-mirror-muttsu-no-sekai-renku.html
(3) http://kamesanhaikublog.blogspot.si/2014/01/taliban-of-haiku-community.html

1 comment:

Stephen Gill said...

Some may be interested to see more of our work?
Here is the website of the Hailstone Haiku Circle, who published this book: https://hailhaiku.wordpress.com/
Thank you, Dimitar, for the review.
Hoping to meet you someday.
Tito